Svake godine 23. rujna obilježava se Međunarodni dan znakovnih jezika s ciljem podizanja svijesti o važnosti znakovnih jezika kao osnovnog sredstva komunikacije za gluhe i nagluhe osobe. Ovaj dan također služi kao prilika za promicanje jezične i kulturne raznolikosti unutar zajednice gluhih.
Međunarodni dan znakovnih jezika proglasila je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2017. godine. Cilj ove odluke je podići svijest o važnosti znakovnih jezika te naglasiti njihov značaj za kulturni identitet i društveno uključivanje gluhih osoba.
Povijest Međunarodnog dana znakovnih jezika
Međunarodni dan znakovnih jezika prvi put je obilježen 23. rujna 1951. godine, kada je osnovana Svjetska federacija gluhih (WFD). Ova organizacija predvodi globalne napore u promicanju prava gluhih osoba i prepoznavanju znakovnih jezika kao punopravnog i ravnopravnog sredstva komunikacije. Uvođenje ovog dana u službeni kalendar Ujedinjenih naroda 2017. dodatno je naglasilo važnost znakovnih jezika kao temelja inkluzivnog društva.
Što je znakovni jezik?
Znakovni jezik je vizualno-manualni sustav komunikacije koji koristi kombinaciju gesti, izraza lica, pokreta ruku i tijela te različitih elemenata neverbalne komunikacije. Ovaj jezik ne koristi zvučne simbole kao govorni jezici, već se temelji na vizualnoj percepciji.
Svaki znakovni jezik razvija se prirodno unutar zajednica gluhih i specifičan je za određene zemlje ili regije. Na primjer, Američki znakovni jezik (ASL) značajno se razlikuje od Britanskog znakovnog jezika (BSL) ili Hrvatskog znakovnog jezika (HZJ). Znakovni jezici nisu univerzalni, što znači da svaka zajednica ima svoj jedinstveni jezik s vlastitim gramatičkim pravilima i vokabularom.
Povijest nastanka znakovnih jezika
Znakovni jezici imaju dugu povijest, a njihovo postojanje dokumentirano je još u drevnim civilizacijama. Povijesni zapisi ukazuju na to da su se oblici znakovne komunikacije koristili još u Starom Egiptu, Grčkoj i Rimu.
Međutim, sustavni razvoj modernih znakovnih jezika započinje u 18. stoljeću, osobito u Europi. Jedan od ključnih trenutaka u povijesti znakovnog jezika dogodio se 1755. godine kada je Abbé Charles-Michel de l’Épée u Francuskoj otvorio prvu školu za gluhu djecu u kojoj se koristio znakovni jezik. L’Épée je smatrao da gluhe osobe imaju pravo na obrazovanje i komunikaciju te je radio na standardizaciji francuskog znakovnog jezika (LSF).
Slični pokreti za obrazovanje gluhih osoba i priznavanje znakovnog jezika ubrzo su se proširili diljem Europe i Sjeverne Amerike. U 19. stoljeću, Thomas Hopkins Gallaudet osnovao je prvu školu za gluhe u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je razvijen Američki znakovni jezik (ASL).
Hrvatski znakovni jezik (HZJ) počeo je dobivati formalno priznanje krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Danas je HZJ priznat kao punopravni jezik kojim se služe gluhe osobe u Hrvatskoj te ima jedinstvenu gramatičku strukturu koja se razlikuje od govornog hrvatskog jezika.
Značaj znakovnog jezika
Znakovni jezik predstavlja puno više od običnog alata za komunikaciju – on je ključni dio identiteta zajednice gluhih. Omogućuje gluhim osobama izražavanje misli, osjećaja i kulturnih vrijednosti, a ujedno jača zajedništvo i pripadnost toj zajednici. Također, znakovni jezici posjeduju bogatu leksičku i gramatičku raznolikost usporedivu s bilo kojim govornim jezikom.
Prepoznavanje znakovnih jezika kao službenih jezika u mnogim državama, uključujući Hrvatsku, važan je korak prema osiguranju prava na obrazovanje, zapošljavanje i sudjelovanje u društvu za gluhe osobe. Unatoč postignutom napretku, još uvijek postoji potreba za većom svjesnošću i razumijevanjem znakovnog jezika u široj javnosti.
Globalna i lokalna perspektiva
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od 5% svjetske populacije ima neki oblik oštećenja sluha. To predstavlja više od 430 milijuna ljudi širom svijeta, a znakovni jezik za mnoge od njih glavni je način komunikacije.
U Hrvatskoj se procjenjuje da oko 10.000 gluhih i nagluhih osoba koristi Hrvatski znakovni jezik (HZJ). Iako je postignut značajan napredak u priznavanju prava gluhih osoba i obrazovanju na znakovnom jeziku, postoji još mnogo prostora za unaprjeđenje, osobito u osiguravanju potpunog pristupa informacijama i uslugama.
Međunarodni dan znakovnih jezika prilika je za promicanje važnosti komunikacije za gluhe osobe te poticanje veće inkluzije u društvu. Znakovni jezici ne samo da omogućavaju osobama s oštećenjem sluha ravnopravno sudjelovanje u društvenom životu, već i obogaćuju kulturnu raznolikost svake zajednice. Promicanjem i priznavanjem znakovnih jezika možemo izgraditi inkluzivnije društvo gdje svaki pojedinac ima pravo na izražavanje i komunikaciju.
Pozivamo sve članove i prijatelje Udruge gluhih i nagluhih Nova Gradiška da se aktivno uključe u širenje svijesti o znakovnom jeziku i podrže napore za njegovo priznavanje i primjenu u svakodnevnom životu. Kroz zajedničke napore možemo omogućiti bolje razumijevanje i prihvaćanje znakovnih jezika u našem društvu.
Autor teksta: Antonia Kraljić
